Računovodstvo

Računovodstvo

Povijesni razvoj knjigovodstva Najstarije bilježenje nekog poslovnog događaja: zapis isplate nadnice na glinenoj pločici (Babilon 3.600 p.n.e.) stari Egipat Antička Grčka jednostavno bilježenje "poslovnih događaja" s vremenom dobiva naziv "jednostavno knjigovodstvo" - razvija se i početkom srednjeg vijeka već poprima obilježje "knjigovodstvenog sustava" Obilježja jednostavnog knjigovodstva Bilježi se samo dio poslovnih događaja i to samo u jednoj stavci Bilježenje u poslovne knjige kronološkim slijedom u svojim početcima ono ne bilježi prihode i rashode već samo imovinu i obveze (dugovanja) Način utvrđivanja rezultata poslovanja Na dan 31.12. utvrđuje se stanje imovine i obveza imovina – obveze (dugovi) = neto imovina 31.12. neto imovina – stanje imovina uložene na početku godine = financijski rezultat tekuće god. Dominatno sve do XIX. st. Od XV. st. egzistiralo paralelno s dvojnim knjigovodstvom Danas: kod obrtnika i slobodnih zanimanja KAMERALNO KNJIGOVODSTVO XVII. st. Oblik jednostavnog knjigovodstva u svrhu praćenja ekonomskih aktivnosti države i njezinih institucija praćenje državnih prihoda i rashoda – "Budžetsko knjigovod." Osnovno obilježje kameralnog knjigovodstva: a) evidencija Prihoda i Rashoda (planiranih) b) evidencija ostvarenja plana svih pozicija Prihoda i rashoda utvrđivanjem ostvarenih P i R s planiranim P i R utvrđuje se višak ili manjak u proračunu Poslovne knjige u kameralnom knjigovodstvu: 1. Knjiga blagajne – priljevi i odljevi gotovine 2. Glavna knjiga - konta prihoda i rashoda na svakom kontu 2 stupca: lijevo - planirani P (R); desno - ostvareni /plaćeni P (R) 3. Knjiga inventara KONSTANTNO KNJIGOVODSTVO XIX st. pokušaj "uvođenja" dvojnog knjigovodstva u kameralno U glavnoj knjizi 3 skupine konta: 1. upravni računi 2. blagajnički računi 3. računi za obračun Na temelju kameralnog i konstantnog knjigovodstva razvilo se računovodstvo proračuna, proračunskih korisnika i računovodstvo neprofitnih organizacija. DVOSTAVNO (DVOJNO) KNJIGOVODSTVO- povijesni razvitak - Dvojno knjigovodstvo prvi puta je opisao BENEDIKT KOTRULJEVIĆ 1458. u XIII. poglavlju knjige "O trgovini i savršenom trgovcu" Knjiga je tiskana 1573. u Veneciji (115 godina kasnije) U stranoj literaturi primat često uzima fra. LUCA PACIOLI čija je knjiga "Summa de arithmetica, geometria, proportioni et proportionalita" tiskana u Veneciji 1494. Poslovne knjige dvostavnog knjigovodstva u XV.st. POMOĆNE KNJIGE OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE "Personalistička teorija" glasi: "Tko prima - taj duguje, tko daje - taj potražuje ! " Suvremeno dvostavno / dvojno knjigovodstvo u dvojnom knjigovodstvu poslovni događaj se knjiži u dvije stavke od kojih jedna duguje a druga potražuje. Time se osigurava ukupni obuhvat i praćenje kretanje imovine, obveza i vlasničke glavnice te njihova ravnoteža. Temelji se na bilanci Prati prihode, rashode i financijski rezultat POSLOVNE KNJIGE u sustavu dvojnog knjigovodstva POMOĆNE KNJIGE OSNOVNE POSL. KNJ. Pojašnjenja nekih osnovnih računovodstvenih pojmova: KNJIGOVODSTVO – bilježenje poslovnih događaja u poslovne knjige RAČUNOVODSTVO – osim bilježenja poslovnih događaja u poslovne knjige obuhvaća sastavljanje financijskih izvještaja, analizu računovodstvenih podataka, planiranje budućih gospodarskih aktivnosti i procjenu mogućih rezultata poslovanja POSLOVNI DOGAĐAJ (promjena, transakcija) KNJIGOVODSTVENI DOGAĐAJ Jedinice mjere u knjigovodstvu – naturalne i novčane KNJIŽENJE – bilježenje poslovnog događaja u poslovnim knjigama TEMELJNA KNJIGOVODSTVENA NAČELA: a) Načelo kontinuiranosti b) Načelo dokumentiranosti c) Načelo dosljednosti primjene računovodstvene politike d) Načelo bilježenja poslovnih događaja u trenutku njihovog nastanka e) Načelo opreznosti i načelo prevage biti nad formom ============================================================================== Računovodstveni sustavi u Hrvatskoj Računovodstveni sustavi u RH: Računovodstvo poduzetnika Računovodstvo neprofitnih organizacija Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika Računovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja – obveznika poreza na dohodak Zakon o računovodstvu HSFI-ovi (mali i srednjeveliki poduzetnici) MSFI – veliki poduzetnici svi oni koji kotiraju na burzi Zakon o porezu na dobit + Fizičke osobe (obrtnici) obveznici poreza na dobitak + ustanove ako im je osnivač pravna ili fizička osoba + poslovne jedinice nerezidenata Klasifikacija obveznika primjene ZOR- a MALI "poduzetnici" – ako NE prelaze 2 od slijedeća 3 kriterija: 1) Ukupna aktiva 32.500.000,00 kn 2) Ukupni prihod 65.000.000,00 kn 3) prosječan broj radnika tijekom godine 50 SREDNJI "poduzetnici" ako prelaze 2 od 3 kriterija za male, a NE prelaze 2 od 3 slijedeća kriterija: 1) Ukupna aktiva 130.000.000,00 kn 2) Ukupni prihod 260.000.000,00 kn 3) 250 zaposlenika VELIKI "poduzetnici" ako prelaze 2 od 3 kriterija navedenih kod srednjih ... VELIKI "poduzetnici" (neovisno o prethodnim kriterijima) : - sve banke - štedne banke, - stambene štedionice - institucije za elektronički novac - društva za osiguranje - leasing društva - društva za upravljanje investicijskim fondovima - investicijski fondovi s pravnom osobnosti - .... Temeljna načela u računovodstvu poduzetnika: Primjena dvojnog knjigovodstva Vođenje poslovnih knjiga sukladno Zakonu o računovodstvu Primjena načelo punog nastanka poslovnog događaja Temeljna financijska izvješća: - Bilanca - Račun dobiti i gubitka - Izvještaj o novčanom toku - Izvještaj o promjenama kapitala - Bilješke uz financijska izvješća Zakonodavno uređenje računovodstva poduzetnika: Zakon o računovodstvu Zakon o porezu na dobit Pravilnik o porezu na dobit Opći porezni zakon Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI-ovi) Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja (MSFI) + Međunarodni računovodstveni standardi (MRS-ovi) Smjernice Europske unije ZAKON O RAČUNOVODSTVU u primjeni od 1.1.2008u pripremi je NOVI Zakon o računovodstvu uređuje: Klasifikaciju "poduzetnika" prema veličini Popis imovine i obveza Knjigovodstvene isprave Poslovne knjige Financijske izvještaje Primjenu Hrvatskih računovodstvenih standarda (HRS-ovi) M S F I Obveznici primjene: veliki poduzetnici društva čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi ili se spremaju za uvrštavanje u burzovnu kotaciju u RH ostali poduzetnici (srednji i mali poduzetnici) – dobrovoljno ! MSFI razvijaju nove standarde ( 7 MSFi-a) ali uključuju i revidirane MRS-ove ( od 2004.) – ukupno 41 MRS-ova H S F I u skladu su s: MSFI revidiranim MRS-ovima IV i VII. Direktivom EU HSFI (Nar.nov. br. 30/08.) predstavljaju računovodstvena načela i pravila koja primjenjuje računovodstvena struka reguliraju sastavljanje, prezentiranje i objavljivanje financijskih izvještaja malih i srednjih poduzetnika Posebno su prilagođeni potrebama srednjih i malih poduzetnika temelje se na hrvatskoj teoriji i praksi, MSFI-ovima, revidiranim MRS-ovima i na IV. i VII. Direktivi Europske unije. nastali su sukladno Zakonu o računovodstvu. donosi ih Odbor za standarde financijskog izvještavanja Različitosti u računovodstvu poduzetnika Kontni (računski) planovi: - Kontni plan za "poduzeća" – NIJE propisan - Kontni plan za banke – propisuje HNB - Kontni plan za osiguravajuća društva – prilagođen .... Primjena odgovarajućih zakonskih propisa (Zakon o PDV-u, Zakon o bankama, Zakon o osiguranju ......) Specifičnosti u posebnom izvještavanju (npr. poslovne banke – HNB) ==================================================================================== KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE Knjigovodstvena isprava ... pisani dokument koji sadrži podatke o nastalom poslovnom događaju koji će se evidentirati u poslovnim knjigama ... dokaz o nastalom poslovnom događaju ... služi kao temelj za unošenje podataka u poslovne knjige "knjigovodstvena isprava" = "temeljnica za knjiženje" ... odražava istinitost nastalog poslovnog događaja SADRŽAJ isprave mora biti jasan i mora sadržavati sve potrebne podatke za knjiženje ovog poslovnog događaja ... isprava mora biti uredno ispostavljena ... ispostavljaju se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja Temeljni propisi koji uređuju sastavljanje i čuvanje knjigovodstvenih isprava: Zakon o računovodstvu Zakon o porezu na dodanu vrijednost (odnosi se na račune obveznika poreza na dodanu vrijednost) Opći porezni zakon Sadržaj knjigovodstvene isprave (najbitniji elementi) : ... naziv i broj isprave ... naziv i sjedište izdavatelja isprave ... mjesto i datum ispostavljanja isprave ... sadržaj poslovnog događaja zbog kojeg je isprava sastavljena ... potpis (i pečat) izdavatelja isprave ... naziv primatelja isprave (ako se isprava šalje drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi) ....... Isprava koja je sastavljena kao elektronički zapis umjesto potpisa mora sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku ovlaštene osobe ili mora biti potpisana sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu Knjigovodstvena isprava može se sastaviti : a) ručno b) pisaćim strojem c) putem računala (elektroničkim putem) Sastavlja se u 1 ili više primjeraka (konzultirati propise !!!) ZOR: Osim u originalu, knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava: a) primljena faxom b) preslika originalne isprave (uz naznaku razloga zašto je preslika i gdje se nalazi original) OPREZ! Zakon o PDV-u NE dopušta fotokopije ulaznih računa niti račune dobivene faxom ili elektronskim putem već samo originale kako bi se mogao priznati pretporez !! Vrste knjigovodstvenih isprava: Prema mjestu gdje se ispostavljaju: 1. interne ili vlastite isprave 2. eksterne ili vanjske isprave Prema broju poslovnih događaja koje sadrže: 1. izvorne (originalne) isprave 2. izvedene (zbirne, svodne) isprave S motrišta knjigovodstva 1. naredbodavne 2. isprave koje dokazuju nastali poslovni događaj Knjigovodstvene isprave Ispravnost: formalna, materijalna i računska Kontrola isprava ! "likvidirati" knjigovodstvenu ispravu ! "Temeljnica" "Nalog za knjiženje" Čuvanje Knjigovodstvenih isprava - ZOR GDJE ? ... u sjedištu društva ... kod opunomoćenika ... kod osobe koja vodi poslovne knjige za ... KAKO ? ... u izvorniku ... u elektroničkom zapisu ... na mikrofilmu ... ili na drugi odgov. način VRIJEME čuvanje (ZOR) ... TRAJNO isplatne liste, analitičke evidencije plaća ... najmanje 11 godina - isprave na temelju kojih su podatci uneseni u glavnu knjigu i dnevnik ... najmanje 7 godina - isprave na temelju kojih su unijeti podatci u pomoćne poslovne knjige Rok počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene. ================================================================ Temeljne računovodstvene kategorije: IMOVINA, OBVEZE i KAPITAL Temeljne knjigovodstvene kategorije: ... Imovina, obveze, kapital, prihodi, rashodi, financijski rezultat IMOVINA - ukupna vrijednost sredstava kojom poduzetnik raspolaže u obavljanju gospodarske djelatnosti ... pojavni oblici imovine: - materijalni oblik oblik (pr. zgrada, stroj, roba...) - oblik prava - nematerijalni oblik (pr. ugovor o licenciji) - oblik novca ... izvori imovine: a) vlastiti kapital ...temeljni kapital, kapitalne rezerve, pričuve iz dobitka, revalorizacijske pričuve, zadržani dobitak, dobitak tekuće godine b) obveze (tuđi kapital, dugovi) ... dugoročne, kratkoročne ... podjela imovine prema funkciji i vijeku trajanja: 1) KRATKOTRAJNA (TEKUĆA) IMOVINA ispunjava neki od sljedećih kriterija: - kada se očekuje da će se realizirati ili da će se držati za prodaju ili potrošnju u redovitom tijeku poslovnog ciklusa poduzetnika; - kada se primarno drži za trgovanje; - kada se očekuje da će se realizirati unutar dvanaest mjeseci od datuma bilance; ili - kada je riječ o novcu ili novčanom ekvivalentu čija mogućnost zamjene ili uporabe nije ograničena. Podjela: novac, kratkoročna financijska imovina, kratkor. potraživanja, zalihe, aktivna vremen.razgraničenja 2) DUGOTRAJNA (STALNA) IMOVINA Dugotrajna nematerijalna imovina predstavlja nefinancijsku imovinu koja se može identificirati ali bez fizičkog obilježja. Temeljna obilježja: - imovina koju poduzetnik posjeduje i koristi za obavljanje svoje djelatnosti - vijek trajanja dulji od jedne godine - pojedinačna nabavna vrijednost veća od 2.000,00 kn sukladno odredbi Zakona o porezu na dobit - u svome korisnom vijeku trajanja dugotrajna materijalna imovina postupno se troši - amortizira, a da pritom ne mijenja svoj oblik Podjela: a) nematerijalna b) materijalna c) financijska d) potraživanja s rokom dospijeća duljim od jedne godine Poduzetnik može svoju dugotrajnu materijalnu imovinu otuđiti na jedan od sljedećih načina: - rashodovanjem (redovitim, izvanrednim) - prodajom - darovanjem ****************************************************************************************************************************** AMORTIZACIJA Amortizacija je trošak. Predstavlja postepeno trošenje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine tijekom njezinog korisnog vijeka trajanja. Amortizaciji NE podliježu: zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva spomenici kulture i umjetnička djela predujmovi za dugotrajnu imovinu ****************************************************************************************************************************** OBVEZE ................ prema roku dospijeća: KRATKOROČNE (tekuće) obveze – za koje se očekuje da će se podmiriti u roku od godine dana, računajući od dana bilance; krat.obv. smatra se obveza: - očekuje se da će se podmiriti u redovitom tijeku poslovnog ciklusa poduzetnika - primarno se drži radi trgovanja - dospijeva za podmirivanje unutar 12 mjeseci poslije datuma bilance - ako poduzetnik nema bezuvjetno pravo odgoditi podmirivanje obveze za najmanje 12 mjeseci poslije datuma bilance sve druge obveze smatraju se NETEKUĆIM odnosno dugoročnim obvezama ! DUGOROČNE obveze – čiji je rok vraćanja duži od jedne godine, računajući od dana bilance ==================================================================================== POPIS IMOVINE I OBVEZA ZOR: na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine (31.12.), ali može i češće tijekom godine PREDMET POPISA: a) vlastita materijalna imovina b) tuđa materijalna imovina koja se privremeno nalazi u našem poduzeću (npr. tuđa ambalaža) c) obveze SVRHA POPISA: utvrditi stvarno stanje imovine i obvezama zatečeno popisom (inventurom) sa stanjem poslovnim knjigama - ako je: stvarno stanje > stanje u knjigama INVENTURNI VIŠAK pr. stvarno stanje materijala na skladištu 50 kom stanje materijala evidentirano u knjigovodstvu 49 kom -------------------------------------------------------------------------- inventurni višak 1 kom stvarno stanje < stanje u knjigama INVENTURNI MANJAK pr. stvarno stanje materijala na skladištu 50 kom stanje materijala evidentirano u knjigovodstvu 56 kom ---------------------------------------------------------------------------- inventurni manjak 6 kom POPIS IMOVINE I OBVEZA (INVENTURA): a) prema vremenu kada se provodi: redoviti i izvanredni popis b) prema predmetu obuhvata popisa: potpuni, djelomični i kontinuirani popis POSTUPAK PROVOĐENJA INVENTURE: - Članovi uprave trgovačkog društva imenuju POPISNO POVJERENSTVO (inventurnu komisiju) - imenuje se predsjednik povjerenstva - ažuriraju se knjigovodstveni podatci - sastavlja se plan popisivanja - predsjednik povjerenstva daje upute članovima - u POPISNE LISTE unosi se stvarno stanje imovine i obveza na dan obavljenog popisa - utvrđuju se razlike između stvarnog stanja i stanja koje je evidentirano u poslovnim knjigama ***************************************************************************************************************************** KAPITAL = glavnica; vlasnička glavnica ------------------------------------------------------- - vlastiti izvori jednog trgovačkog poduzeća; trajni izvor imovine trgovačkog društva - pokazuje vrijednost imovine (novca, stvari ili prava) kojeg su vlasnici uložili u svoje trgovačko društvo d.d. – "dionički kapital“ = 200.000,00 kn d.o.o. – "upisani temeljni kapital" = 20.000,00 kn - Kapital je uvijek vezan za ‘‘vlasnike’’ trgovačkog društva – osnivače, ulagače, dioničare Lizinška društva – kapital 1.000.000,00 kn!!!!; obrt se veže za fizičku osobu te ne može svatko otvoriti bilo što – dok je u d.o.o. riječ o pravnoj osobi te njoj treba fizička osoba koja će potpisivati + upisani temeljni kapital D.O.O.-i imaju UDJELIČARE (vlasnike udjela, a ne vlasnike), a možemo reći i osnivače D.D.-ovci su dioničari, mali kapitaliste VRIJEDNOST VLASTITOG KAPITALA UKUPNA IMOVINA - OBVEZE = KAPITAL odnosno NETO VRIJEDNOST IMOVINE = IMOVINA - OBVEZE (vrijednost vlastitog kapitala jednaka je neto vrijednosti imovine trgovačkog društva) BRUTO IMOVINA-OBVEZE = NETO OBVEZA NETO VRIJEDNOST IMOVINE = VLASTITI KAPITAL KAPITAL TRGOVAČKOG DRUŠTVA = uloženi (uplaćeni) kapital vlasnika + zarađeni kapital STRUKTURA VLASTITOG KAPITALA : 1. Upisani temeljni kapital -> MORA BITI REGISTRIRAN NA TRGOVAČKOM SUDU!!! 2. Kapitalne pričuve (rezerve) 3. Pričuve iz dobitka (zakonske 5%TK d.d., statutarne – ako u statutu ‘oformimo’ rezerve za crne dane..., pričuve za vlastite dionice i ostale pričuve) – to se nalazi u pasivi, ali možemo trošiti 4. Revalorizacijske pričuve – nastaju kod ponovne procjene dugotrajne imovine 5. Zadržani dobitak (ili preneseni gubitak) iz prethodnih godina 6. Dobitak (ili gubitak) tekuće godine ///////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// PRIHODI – RASHODI = DOBIT (6) – NAŠ ZARAĐENI KAPITAL; MOŽE SE PODIĆI, A AKO SE OSTAVI U PODUZEĆU ONDA JE RIJEČ O ZADRŽANOM DOBITKU(5); ///////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// Kapitalne pričuve (rezerve)... JAVLJAJU SE KAD VLASNIK UNOSI NOVE STVARI U SVOJU IMOVINU, a ne ide mijenjati TEMELJNI KAPITAL u sudskom registru kapitalne pričuve = kapitalni dobitak = premija na emitirane dionice Kako povećati vlastiti kapital ? - povećanjem temeljnog kapitala a) dokapitalizacijom od strane postojećih članova d.o.o.-a b) pristupom novih članova u d.o.o. koji uplaćuju svoje nove uloge - kod d.d.-a : novom emisijom dionica - kod d.d. – kapitalnim dobitkom (prodati dionice na tržištu po većoj cijeni od nominalne) - unosom privatne imovine članova društva izravno u korist kapitala (kapitalnih pričuva) - ostvarivanjem dobitka tekuće financijske godine koji će se ostaviti u društvu kao "zadržani dobitak" Kada dolazi do smanjenja vlastitog kapitala? - kada poduzeće ostvari gubitak - kada dobitak tekuće godine ili zadržani dobitak iz prethodnih godina isplaćuje vlasnicima (odnosno kada d.d. isplaćuje dividende dioničarima) - kada se iz temeljnog kapitala isplaćuje ulog onog člana društva koji istupa (odlazi) iz društva <<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA pr. temeljni kapital = 20.000,00kn zadržani dobitak = 10.000,00kn gubitak tekuće godine = -42.000,00kn GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA = 42.000,00 – 30.000,00 = -12.000,00 =============================================================================================== Temeljne računovodstvene kategorije: UTROŠAK, TROŠAK, PRIHODI, RASHODI IZDATAK – UTROŠAK – TROŠAK IZDATAK – svaki odljev (isplata) novca neovisno o namjeni UTROŠAK – "fizičko" ulaganje resursa u poslovni proces. Iskazuje se u naturalnim jedinicama. U proizvodnju je utrošeno 100 kg materijala TROŠAK – utrošak izražen u novcu Iskazuje se vrijednosno. U proizvodnju je utrošeno materijala u vrijednosti 500,00 kn (100 kg x 5,00 kn) Izdatak može nastati prije troška, istodobno s njim ili poslije troška ! TROŠKOVI: a) troškovi zaliha (uskladištivi, kapitalizirani troškovi) b) troškovi razdoblja (neuskladištivi troškovi) Troškovi: 1) prema stvarnosti (ciljani t., stvarni t.) 2) po prirodnim vrstama (t.sirovine i materijala, t.usluga, t.osoblja, amortizacija, vrijednosno usklađenje imovine, rezerviranja troškova i rizika, t.administracije-uprave-prodaje, t.financiranja i ost.fin.t., ostali troškovi poslovanja) 3) prema funkciji (t.nabave, t.proizvodnje, t.prodaje, t.financiranja) 4) prema načinu ukalkuliranja u vrijednost zaliha i rashode razdoblja (izravni t., opći t.proizvodnje, opći t.administrac.) 5) prema stupnju iskoristivosti kapaciteta (stalni (fiksni) t., promjenjivi (varijabilni) t.) RASHODI - širi pojam od troškova - RASHODI predstavljaju smanjenje ekonomskih koristi u obliku smanjenja imovine (odljeva novca ili trošenja nekog sredstva) ili stvaranja obveza, što ima za posljedicu smanjenje kapitala - RASHODI = troškovi + izdatci koji nemaju obilježje troška kao novčano izraženog utroška (npr. smanjenje vrijednosti dionica, gubitak od prodaje dugotrajne materijalne i sl.). - Posljedica nastanka rashoda je smanjenje imovine ili povećanje obveza. - podjela: a) poslovni rashodi (trošak sirovina i materijala, trošak prodane robe, plaće radnika, amortizacija, t.usluga i dr.t.) b) financijski rash. (kamate, negativne tečajne razlike i dr.) c) izvanredni (ostali) rashodi (rashodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine, neuobičajeni inventurni manjkovi) PRIHODI PRIHOD – bruto priljev novca, potraživanja ili druge naknada koja proizlazi iz poslovne aktivnosti poduzetnika Prihodi imaju za posljedicu povećanje vrijednosti određene vrste imovine ili smanjenje obveza - imaju za posljedicu povećanje kapitala. * pojmovi: "prihod" i "primitak" : Prihod može nastati prije, poslije i istodobno s primitkom novca ili novčanih ekvivalenta. - podjela: a) poslovni prihodi (od prodaje proizvoda, roba i usluga; od najma; državne potpore; naknadno primljeni popusti i dr.) b) financijski prihodi (kamate, pozitivne tečajne razlike, dividende i dr.) c) izvanredni (ostali) prihodi (od prodaje dugotrajne materijalne imovine, značajni inventurni viškovi i dr.) Prihod se knjiži (bilježi, priznaje) s datumom njegove realizacije – to je trenutak kada su ispunjeni uvjeti pritjecanja budućih ekonomskih koristi u trgovačko društvo. Prihodi i rashodi unose se u temeljno financijsko izvješće koje se zove Račun dobiti i gubitka Uvjeti za priznavanje prihoda od prodaje proizvoda Uvjeti za priznavanje prihoda od obavljenih usluga Uvjeti za priznavanje prihoda od kamata Sučeljavanje PRIHODA i RASHODA pr. PRIHODI - RASHODI = rezultat: 1.500,00 - 900,00 = 600,00 DOBITAK (prije oporezivanja) 1.500,00 - 1.600,00 = -100,00 GUBITAK ======================================================================================================= KNJIGOVODSTVENI RAČUNI I RAČUNSKI PLAN KNJIGOVODSTVENA KONTA (RAČUNI) - tabelarni pregled na kojem iskazujemo stanje i promjene na imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima i rezultatu poslovanja. KNJIGOVODSTVENI KONTO (RAČUN) (+) duguje KNJIGOVOD. KONTO potražuje (-) + - duguje potražuje povećanje imovine (aktive) smanjenje imovine (aktive) na teret u korist smanjenje obveza i kapitala nastanak i povećanje obveze ulaz izlaz (pasive) i kapitala (pasive) primitak izdatak nastanak rashoda nastanak prihoda zaduženje odobrenje gubitak dobitak Podjela knjigovodstvenih konta- s različitih motrišta: I. Konta prema obliku: II.Konta prema stanju i kretanju imovine, obveza i kapitala koje iskazuju: 1. Konta u obliku pagine * Aktivna konta 2. Konta u obliku folija * Pasivna konta 3. Stepeničasta konta * Aktivno-pasivna konta 4. "T" konta ili školska konta * Pasivno-aktivna konta III. Konta prema sastavnicama IV. Konta prema samostalnosti: uspjeha poslovanja: 1. Samostalna konta * Konta prihoda 2. Nesamostalna konta * Konta rashoda - Konta ispravaka vrijednosti * Konto dobitka - Prijelazna konta * Konto gubitka - Obračunska konta V. Konta prema mogućnosti raščlanjivanja njihovog stanja: 1. Sintetička konta 2. Analitička konta VI. Konta prema položaju u bilanci: 1. Konta bilančnih pozicija 2. Konta izvanbilančnih pozicija ==================================================================================== pr. I. Konta prema obliku: Konto po pagini (jednostrani konto /račun) Novac na računu u banci: datum / temeljnica / opis / duguje / potražuje 7.9.09. izvadak sa žiro rn.br.45 promet 5.600,00 2.400,00 Konto po foliju (dvostrani konto) Novac na računu u banci: datum / temeljnica / opis / duguje // datum / temeljnica / opis / potražuje 7.9.09. izv.žiro rn.br.45 uplata 5.600,00 7.9.09. izv.žiro rn.br.45 isplata 2.400,00 Stepeničasti konto datum / temeljnica / opis / duguje(+) ili potražuje (-) / svota (stanje) 7.9.09. izvadak sa žiro rn.br.45 uplata + 5.600,00 3.200,00 isplata - 2.400,00 ==================================================================================== pr. II.Konta prema stanju i kretanju imovine, obveza i kapitala koje iskazuju: duguje AKTIVNI KONTO potražuje ------------------------------------------------------------- početni saldo (So.) I smanjenje imovine prvo knjiženje I zaključni saldo (saldo izravnanja) povećanje imovine I duguje PASIVNI KONTO potražuje ------------------------------------------------------------- smanjenje obveza I početni saldo (So.) i kapitala I prvo knjiženje: nastanak obveze zaključni saldo (So) I upis kapitala (saldo izravnanja) I povećanje obveza i kapitala ==================================================================================== pr. III. Konta prema sastavnicama uspjeha poslovanja: PRIHODI RASHODI PRIHODI > RASHODI = DOBITAK ----------------- --------------- PRIHODI < RASHODI = GUBITAK I X X I I X X I DOBITAK GUBITAK I X X I ------------------- ---------------- I I I X X I I I ==================================================================================== pr. IV. Konta prema samostalnosti: Oprema Ispravak vrijednosti opreme ---------------------- --------------------------------------- 5000 I I 2000 I I Sadašnja vrijednost opreme = 3000 ==================================================================================== pr. V. Konta prema mogućnosti raščlanjivanja njihovog stanja: sintetički konto: Kupci u zemlji -------------------------------- 3.400 I I raščlanjuje se na analitička konta: Kupac "Tom" Kupac "ABC" Kupac "Info" -------------------- ---------------------- -------------------- 1000 I 2000 I 400 I I I I ======================================================================================================================================================================== Otvaranje konta - na temelju podataka iz početne bilance - kod nastanka prvog poslovnog događaja Zaključivanje konta - na kraju obračunskog razdoblja - u trenutku prestanka poslovanja (npr. likvidacija) Vrste knjiženja: --> Jednostavno knjiženje: 1 stavka i 1 protustavka --> Složeno knjiženje: 1 stavka i 2 ili više protustavki dvije ili više stavaka i 2 ili više protustavaka Knjiženje "negativne stavke" (STORNO) - kod ručnog knjiženja "crveni storno" - kod korištenja kompjutora "-" XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX KONTNI (RAČUNSKI) PLAN - sustavni pregled i raspored konta (računa) u glavnoj knjizi svakog trgovačkog društva - u pravilu se temelji na desetičnom načelu - konta se razvrstavaju u knjigovodstvene razrede i dalje raščlanjuju na kontne skupine, osnovna konta i analitička konta - Sadržaj i način razvrstavanja konta u kontnom planu za trgovačka društva nije propisan Zakonom - definirati računovodstvenim politikama - Donijeti odluku o primjeni kontnog plana ..... Kontni plan Određivanje šifre konta (knjigovod. računa) na temelju desetičnog brojčanog sustava Konto: broj konta (šifra) naziv konta 120 – Potraživanja od kupaca Desetična razrada šifara knjigovodstvenih računa: * Knjigovodstveni razred od 0 do 9 * Kontna (računska) skupina od 00 do 99 * Osnovni (sintetički) konto od 000 do 999 * Analitički konto od 0000 do 9999 * i daljnja analitika ......... od 00000 do 99999 ................... Načela razvrstavanja konta (knjigovodstvenih računa) u kontnom planu: 1) Funkcijsko načelo – kretanje knjigovodstveni stavki prati poslovni proces. (vidi: RRiF-ov računski / kontni plan) 2) Bilančno načelo – razredi u kontnom planu slijede pozicije sadržaj bilance i RDB (aktiva, pasiva, troškovi, rashodi, prihodi, obračun rezultata poslovanja) 3) Kombinirano načelo (1 + 2) Kod bilančnog načela – problem odabira kriterija likvidnosti u aktivi :  "rastuća likvidnost" : 1. dugotrajna imovina, 2. zalihe, 3. kratkoročna potraživanja, 4. kratkotrajna financijska imovina, 5. novac "opadajuća likvidnost" : 1. novac 2. kratkotrajna financijska imovina 3. kratkoročna potraživanja 4. zaliha 5. dugotrajna imovina Kod bilančnog načela – problem odabira kriterija ročnosti u pasivi :  Rastuća ročnost: 1. kratkoročne obveze 2. dugoročne obveze 3. vlastiti kapital Opadajuća ročnost: 1. vlastiti kapital 2. dugoročne obveze 3. kratkoročne obveze ****************************************************************************************************************************** RRiF-ov kontni plan: Razred 0 – dugotrajna imovina i potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital Razred 1 – Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja, gubitak iznad visine kapitala i aktivna vremenska razgraničenja Razred 2 – Kratkoročne obveze, dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja za rizike i troškove te pasivna vremenska razgraničenja Razred 3 - Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara Razred 4 - Troškovi Razred 5 – slobodan (najčešće ga koriste proizvodna poduzeća za mjesta i nositelje troškova Razred 6 – proizvodnja, gotovi proizvodi, trgovačka roba Razred 7 – Rashodi i prihodi te bruto financijski rezultat Razred 8 – Financijski rezultat poslovanja Razred 9 – Kapital i pričuve (rezerve) ****************************************************************************************************************************** Povezanost konta s bilancom i RDG Knjigovodstveni razred 0, 1, 3, 6, - AKTIVA -> njihova stanja unose se u BILANCU 2 , 9 - PASIVA 4 , 7 - "uspješna konta" -> unose su u RAČUN DOBITI I GUBITKA 8 - "konta obračuna financijskog rezultata" ______________________________________________________________________________________________ BILANCA ______________________________________________________________________________________________ Razred AKTIVA Razred PASIVA ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ 0 Dugotrajna imovina.... 2 Dugoročne i kratkoročne obveze ....... 1 Novac, kratkotrajna finac. imovina, kratorajna potraživanja.. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ 3 Zalihe materijala, rezervnih dijelova i SI 9 Kapital i pričuve 6 Proizvodnja, gotovi proizvodi, trgovačka roba !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Komercijalni zapisi 16.11.09.

KOMERCIJALNI ZAPISI (kratkoročni vrijednosni papiri)

-          Ulaganja u vrijednosne papire koji se drže do dospijeća

Komercijalni zapisi:

-          jedan su od  instrumenta kratkoročnog financiranja.

-           dužnički  vrijednosni papiri čiji je rok dospijeća najčešće kraći od godine dana.

-          nominalna vrijednost u pravilu im je velika

-          Komercijalni zapisi kupuju se uz diskont, što znači po cijeni nižoj od njihove nominalne vrijednosti.

-          Početno se vrednuju po trošku stjecanja uvećano za transakcijske troškove

-          Po dospijeću komercijalnih zapisa, imatelj komercijalnog zapisa će od emitenta (izdavatelja) naplatiti nominalnu vrijednost i pritom će svotu diskonta priznati kao prihod od kamata (11339 Diskont kod ulaganja u komerc.zapise/ 7712 Prihodi od kamata iz fin.imovine).

Pr. 1.:

-          "A" d.o.o. kupilo je 1. 3.2009. komercijalne zapise čija je nominalna vrijednost  100.000,00 kn a rok dospijeća  7. 9.2009. Komercijalni zapisi kupljeni su uz diskont po cijeni od 90 % od nominalne vrijednosti.

-          Na dan dospijeća (7.9.2009.) emitent je isplatio nominalnu vrijednost komercijalnih zapisa.

Konto	Duguje	Potražuje
1000 / ŽIRO RAČUN	So. X 2)   100.000,00	90.000,00 1)
11330 /  KOMERC.ZAPISI	1)  100.000,00	100.000,00 2)
11339 /  DISKONT KOD ULAG.              U KOMERC.ZAPISE	2A)  10.000,00	10.000,00 1)
7712 / PRIH.OD KAMATA IZ             FIN.IMOVINE		10.000,00 2A)

Pr.2.:

-          "K" d.o.o. kupilo je 18.6.2009. komercijalne zapise čija je nominalna vrijednost  100.000,00 kn a rok dospijeća 18.12.2009. Komercijalni zapisi kupljeni su uz diskont po cijeni od 95 % od nominalne vrijednosti. Provizija brokera za posredovanje pri kupnji iznosi 1.200,00 kn.

-          "K" d.o.o. ovo je ulaganje klasificiralo kao ulaganje u financijsku imovinu koja se drži do dospijeća.

-          Na dan dospijeća (18.12.2009.) emitent je isplatio nominalnu vrijednost. "K" d.o.o. priznaje  prihod od financijske imovine   ( 7712 – prihod od kamata).

Obračun diskonta kod ulaganja u komercijalne zapise:

         Nominalna vrijednost                                                      100.000,00 kn

 -  Kupovna cijena (100.000,00 x 95 %)   95.000,00           trošak stjecanja

 -  Provizija brokera (transakcijski trošak)   1.200,00           96.200,00 kn

   Diskont ostvaren pri kupnji                                                     3.800,00 kn (5.000,00 – 1.200,00)

Konto	Duguje	Potražuje
1000 / ŽIRO RAČUN	So. X 2)   100.000,00	95.000,00 1) 1.200,00 1)
11330 /  KOMERC.ZAPISI	1)  101.200,00	101.200,00 2)
11339 /  DISKONT KOD ULAG.              U KOMERC.ZAPISE	2)       5.000,00	5.000,00 1)
7712 / PRIH.OD KAMATA IZ             FIN.IMOVINE		3.800,00 2)

OTKUP VLASTITIH DIONICA (ili UDJELA) 09.11.09.

TREZORSKE DIONICE

• otkupljene vlastite dionice od dioničara na burzi ili od “radnika – dioničara” kojima su ove dionice prethodno bile prodane
• dijelovi vlastitog dioničkog kapitala dioničkog društva koje su prvo bile emitirane (izdane) a kasnije ih je d.d. - emitent otkupilo natrag
• pritom ih nije trajno povuklo ili poništilo.

 Otkupljene vlastite dionice d.d. može:

·         a) zadržati trajno   ili

·         b) ponovo emitirati odnosno prodati    ili

·         c) poništiti

• Po njima se ne stječe pravo na dividendu (u vlastitom d.d.-u) niti pravo glasa na skupštini dioničara.
• Trezorske dionice ne smatraju se dionicama u prometu (One su u “trezoru” !!!)

Zašto d.d. želi otkupiti svoje dionice od dioničara koji su ih bili kupili ?????

• Spriječiti “konkurentsko poduzeće” da pokupuje na burzi naše dionice od dioničara koji ih posjeduju (i prodaju) i tako dođe do većinskog udjela (npr.  više od 50 % ukupno emitiranih dionica) …..
• U dogovoru s dioničarom “x” otkupiti od njega dionice, čime se “kupuju” i njegovi vlasnički interesi
• Ako otkupljene dionice treba ponuditi zaposlenicima
• Otkupiti ih od dioničara koji ih još u cijelosti nisu platili (nemaju novaca !!!)
• Ako je cilj smanjiti broj redovnih dionica radi povećanja dobitka po dionici (EPS) odnosno radi porasta tržišne vrijednosti dionica ;         i dr.

OTKUPLJENE VLASTITE DIONICE PREMA Zakonu o trgovačkim društvima  (ZTD)

·         Trgovačko društvo može stjecati vlastite dionice samo pod posebnim uvjetima

o   Ako je stjecanje potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja mu neposredno prijeti;

o   Ako dionice treba ponuditi zaposlenicima u društvu ili u nekom od povezanih društava;

o   Ako se dionice stječu zato da bi se dioničarima isplatila otpremnina sukladno odredbama ZTD-a;

o   Ako je stjecanje nenaplatno ili ako fin.institucija (banka) dionice stječe u komisijskom poslu;

o   Ako se dionice stječu temeljem općeg prava sljedništva;

o   Ako je glavna skupština donijela odluku o povlačenju dionica po propisima o smanjenju kapitala.

ZTD:

• Odluku o otkupu vlastitih dionica donosi skupština d.d.-a i to 18 mjeseci unaprijed.
• d.d. može otkupiti vlastite dionice najviše do 10 % temeljnog kapitala
• Za otkup vlastitih dionica d.d. obvezno je  stvoriti "pričuve za vlastite dionice" (921)  ali ne na teret temeljnog kapitala ili  zakonskih  pričuva ili statutarnih pričuva
• dionice moraju biti u potpunosti uplaćene da bi postale "otkupljenje vlastite dionice".
• ako su dionice otkupljene da bi se ponudile zaposlenicima – trebaju biti ponuđene na kupnju u roku od godine dana

VELIKI PODUZETNICI - Otkup vlastitih dionica s  motrišta  MRS-a 32 – Financijski instrumenti

l  “Otkupljene vlastite dionice” nisu financijska imovina  d.d.-a

                 (ne knjiže se na “1” niti na “0”)

l  Otkupiti vlastite dionice od dioničara za d.d. znači  smanjenje dioničkog kapitala

(praktički znači povrat kapitala dioničarima)

l  Otkup vlastitih dionica u bilanci se prikazuje kao smanjenje kapitala ( 922)

l  dobitci i gubitci kod prodaje trezorskih dionica ne knjiže se kao prihod ili trošak

( primljena ili plaćena naknada priznaje se direktno na pričuve)

                                ( idu u bilancu a ne u RDG)

l  isto se odnosi na poništenje trezorskih dionica

Knjiženje otkupljenih vlastitih dionica  prema MRS-u 32   (Veliki poduzetnici)

l  “B” d.d. ukupno je emitiralo (izdalo) tijekom proteklih godina 10.000 dionica po nominalnoj vrijednosti 70,00 kn / dionica. U 2008. “B” je od dioničara otkupilo  200  vlastitih dionica po nominalnoj vrijednosti   (14.000 kn).

Konto	Duguje	Potražuje
900 / Upisani tem.kapital		700.000,00 So.
1000 / Žiro-račun	So.   x	14.000,00   1)
9220 /Smanjenje kapitala za             otkupljene vlastite             dionice	14.000,00 1)

Otkupljene vlastite dionice - (9220) Za razliku od MRS-a  ZTD ih smatra financijskom imovinom.

Prema ZTD-u društvo mora formirati pričuve za otkupljene vlastite dionice (udjele).

Konto		Duguje	Potražuje
9213 / Pričuve za vlastite              dionice i udjele			14.000,00
9242 / Slobodne pričuve iz             neraspoređenog             dobitka	14.000,00		So. X

(9242) ili (9402 – zadržani dobitak)

Knjiženje otkupljenih vlastitih dionica prema MRS-u 32

l  U nekim državama koje primjenjuju MRS-ove i MSFI-ove određuju se posebni uvjeti za otkup vlastitih dionica.

l  Neke zemlje zakonom uređuju da vrijednost otkupljenih  vlastitih dionica ne može prijeći visinu zadržanog dobitka.

 U Hrvatskoj ograničenja u vezi s otkupom vlastitih dionica proizlaze iz Zakona o trgovačkim društvima (ZTD).

MALI PODUZETNICI – Otkup vlastitih dionica (hrvatska praksa) – primjena HSFI 12 (Kapital) i ZTD-a

-          Isto se odnosi i na otkup vlastitih udjela u d.o.o.-u

• ZTD smatra “otkupljene vlastite dionice” financijskom imovinom (066 i 115 – vlastite dionice i udjeli) za koju treba formirati pričuve iz dobitka kako bi se nadomjestio smanjeni kapital
• ZTD ne dopušta da se za svotu otkupljenih vlastitih dionica smanji temeljni kapital d.d.-a niti zakonska pričuva

·         d.d. može otkupiti vlastite dionice  samo ako je formiralo  “pričuve za otkup vlastitih dionica”  (921)

Knjiženje otkupljenih vlastitih dionica prema HSFI i ZTD   (mali i srednji poduzetnici)

·         “B” d.d. ukupno je emitiralo (izdalo) tijekom proteklih godina 10.000 dionica po nominalnoj vrijednosti 70,00 kn / dionica. U 2008. “B” je od dioničara otkupilo  200  vlastitih dionica po nominalnoj vrijednosti      70,00 kn /dionica (14.000 kn).

Konto	Duguje	Potražuje
900 / Upisani temeljni kapital		700.000,00 So.
1000 / Žiro račun	So. x	14.000,00 1)
066 / Otkupljene vlast.dionice	1)      14.000,00
940 / Zadržani dobitak	2)      14.000,00	So. x
921/ Pričuve za vlast.dion.i ud.		14.000,00 2)

1)      Otkupljene vlastite dionice => po trošku stjecanja     2)obveza formiranja pričuva

Prodaja trezorskih dionica  prema HSFI i ZTD   (mali i srednji poduzetnici)

·         “B” d.d. ukupno je emitiralo (izdalo) tijekom proteklih godina 10.000 dionica po nominalnoj vrijednosti 70,00 kn / dionica. U 2008. “B” je od dioničara otkupilo  200  vlastitih dionica po nominalnoj vrijednosti    (14.000 kn). U 2009. trezorske dionice su prodane za 19.000,00 kn.

o   Knjiženje u 2009.:

Konto	Duguje	Potražuje
066 / Otkupljene vlast.dionice	So.   14.000,00	14.000,00 1)
1000 / Žiro račun	1)       19.000,00
915 /Kapit.dobit.iz prodaje v.d		5.000,00 1)
921/ Pričuve za vlast.dion.i ud.	2)    14.000,00	14.000,00 So.
940 / Zadržani dobitak		14.000,00 2)

2)                 2)  Ukidanje pričuve